Zamet, ki j\u2019 bil va staro vreme pusto\u0161, danas je najlep\u010di del Kastaf\u0161\u0107ini. Zamet se zove se ono, \u010da j\u2019 pul cestu od konfina do Dra\u017eic. Ale pod \u017eupaniju Zamet spadaju i jo\u0161 neka selca: Lenci, Ti\u0107i, Pilepi\u0107i, Selinari, Pu\u017ei\u0107i, Mulci, Starci, Trampi i Mar\u010dejeva Draga. (Ivo Jardas, Kastav\u0161tina, str. 156)<\/p>\n Po najstarijem slu\u017ebenom popisu stanovnika iz godine 1815, Zamet je imao 53 ku\u0107e i 311 stanovnika.<\/p>\n Prvi povjesni opis Zameta dao je Matko Laginja u knjizi “Kastav grad i op\u0107ina”, godine 1889:\u00a0 \u201cZametska \u017eupanija je na jugu Kastva, ba\u0161 uz rije\u010dku me\u0111u, zaprema 555 rali, ima 589 stanovnika i 116 ku\u0107anih brojeva. Raste naglo radi blizine Rijeke. Sela, ili vi\u0161e zaseoci te \u017eupanije jesu: Trampi, Pu\u017ei\u0107i, Mulci, Drnjevi\u0107i, Mami\u0107i, \u0106ikovi\u0107i, Selinari, Donji Ble\u010di\u0107i, Kantrida … U Zametu rodi plemenito vino, koje se prodaje za Reku, a i kod ku\u0107e izto\u010di.\u201d<\/p>\n 7. rujna 1891. zapo\u010dinje rad Pu\u010dke \u0161kole<\/a> u Zametu.<\/a> Fran Rube\u0161a postavljen je za prvog u\u010ditelja.<\/p>\n 23. rujna 1900. osnovano Pjeva\u010dko-tambura\u0161ko dru\u0161tvo “Sloga” Zamet.<\/p>\n Godine 1908 osnovan “Hrvatski sokol Kantrida-Zamet”.<\/p>\n Godine 1910 na podru\u010dju \u017eupanije Zamet 60 ljudi govorilo talijanskim jezikom, a 25 njema\u010dkim.<\/p>\n Kad se pred I. svjetski rat razmaho posao u brodogradili\u0161tu na Rijeci (“fundarija”) i u rafineriji nafte (“fabrika petrolja”) Zamet se po\u010deo naglo razvijati. Od 1908-1912 oko \u201cKunfina\u201d, tj. u Zametu i bli\u017eim naseljima,\u00a0 niklo je vi\u0161e od 200 ku\u0107a. Radnici su bili ve\u0107inom doma\u0107i ljudi, a poslovo\u0111e (\u201ccapi\u201d) i in\u017einjeri dolazili su iz \u010ditave austrougarske monarhije, posebno iz \u010ce\u0161ke i Austrije.<\/p>\n Pred Prvi svjetski rat, op\u0107ina Zamet ima oko 400 ku\u0107a i otprilike 2500 stanovnika.<\/p>\n Ozra\u010dje na Zametu po\u010detkom pro\u0161log stolje\u0107a, ocrtava \u010dinjenica da je 19. svibnja 1912. upravo na Zametu odr\u017eana glavna godi\u0161nja skup\u0161tina “Dru\u017ebe sv. \u0106irila i Metoda”,\u00a0 koja je imala va\u017enu ulogu u borbi protiv ma\u0111arizacije, a poslije i germanizacije. Na skup\u0161atini je bio nazo\u010dan i prof. Vjekoslav Spin\u010di\u0107. A tom zgodom je izdan i rodoljubni list “Brani\u010d”.<\/p>\n 30. travnja 1913. sve\u010dano blagoslovljena crkva Srca Isusova na Zametu..<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Godine 1914 osnovana\u00a0 “Hrvatska pu\u010dka \u010ditaonica Zamet”.<\/p>\n Pobunom \u201cJela\u010di\u0107evaca\u201d u Rijeci 24. i 25. listopada 1918. pada austro-ugarska vlast. Podru\u010dju Kvarnera i Kastav\u0161tine ulazi u sastav nove dr\u017eave SHS, a Zame\u0107ani okitili ku\u0107e hrvatskim zastavama.<\/p>\n Sredinom studenog 1918, talijanske \u010dete okupirale Rijeku i Kastav\u0161tinu. Zamet se na\u0161ao u granicama Rije\u010dke dr\u017eave, a zatim pao pod aneksiju D\u2019Annunzijevih legionara.<\/p>\n Pitanje razgrani\u010denja s Italijom kona\u010dno je rje\u0161eno Rapalskim ugovorom 12. studenog 1920. Kastav\u0161tina je razdijeljena izme\u0111u Italije, Jugoslavije i Rije\u010dke dr\u017eave. Granica Rije\u010dke dr\u017eave zahva\u0107ala je selo Rube\u0161e, cestu Rube\u0161i-Zamet-Rijeka sa cijelim Zametom i Kantridom, te obalu sve do Preluka. Uskoro su u Italiju do\u0161li na vlast fa\u0161isti koji su zauzeli Rije\u010dku dr\u017eavu.<\/p>\n Godine 1921 u Gornjem Zametu osniva se pjeva\u010dko-tambura\u0161ko dru\u0161tvo “Zametski koren”.<\/p>\n Po sporazumu potpisanom u Rimu 27. sije\u010dnja 1924.izme\u0111u Italije i Jugoslavije Rijeka je pripala Italiji. A grani\u010dna je linija prolazila lukom Bare\u0161 i Mrtvim kanalom. Tako je obala pripala Italiji, a Rube\u0161i i Zamet Jugoslaviji.<\/p>\n No, Zame\u0107anima nije bilo sve jedno kud \u0107e to\u010dno granica pro\u0107i. Talijani su je htjeli povu\u0107i povi\u0161e crkve, a Zame\u0107ani za to niti \u010duti. Prosvjedima\u00a0 i pobunom, uspjeli su je poma\u0107i ispod crkve.<\/p>\n U spomen toga razgrani\u010denja 1924. kad se Zamet odupro Italiji, pred crkvom je 1. o\u017eujka 1925. otkriven spomenik (koji je tjekom drugog svjetskog rata sru\u0161en).<\/p>\n Zamet je tako odvojen od Rijeke bodljikavom \u017eicom. A talijanske vlasti u Rijeci zahtjevale su od zame\u0107ana koji su radili u Rijeci da prime talijansko dr\u017eavljanstvo i u\u010dlane se u fa\u0161tisti\u010dku vladaju\u0107u stranku, ili, u protivnom, moraju napustiti posao. Zame\u0107ani se nisu dali, pa je njih stotinu izgubilo posao.<\/p>\n 11 ravnja 1941, Talijani zauzeli Zamet. Istovremeno ja\u010da komunisti\u010dki pokret, upravo na\u00a0 Zametu najja\u010di u Kastav\u0161tini.<\/p>\n Padom Italije, po\u010detkom listopada 1943 na Zamet dolazi njema\u010dka vojska.<\/p>\n 6. sije\u010dnja 1944. NDH otvara hrvatsku \u0161kolu na Zametu, koja je zbog bombardiranja zatvara ve\u0107 u travnju. Narod se za bombardiranja sklanjao u zametsku \u0161pilju.<\/p>\n 3. svibnja 1945. Zamet osvojila vojska Titove Jugoslavije, te je kona\u010dno sa Rijekom nerazdvojni dio Hrvatske.<\/p>\n Zametsko groblje 1940 godine.<\/p>\n <\/p>\n \n Karta Kastav\u0161tine<\/a><\/p>\n Mili kraju rojeni<\/a>, Tekst: Kne\u017eevi\u0107, Uglazbio: Vlatko Fil\u010di\u0107-File, pjeva klapa Koren z Zameta.<\/p>\n Mili kraju rojeni<\/a>, izvodi: Vlatko Fil\u010di\u0107 – File<\/p>\n <\/p>\n Uredio p. Luka Ra\u0111a, SI, u rujnu 2000.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Iz pro\u0161losti Zameta \u010cA JUDI DEJU, KAKO J’NASTALO IME ZAMET? Nekada\u0161nji ofi\u010dar, pokojni Sirina Vajenkin od Gari\u0107a, povedal mi j’, da j’ ime Zamet nastalo od sne\u017enega zmeta, ale zameta. Halubajskem of\u010daru, ki j’ po snege k moru z …<\/p>\nCRTICE IZ NOVIJE POVIJESTI ZAMETA<\/h3>\n
<\/p>\n