Povijest župe

Posted on 2. rujna 2014 by

Iz prošlosti Zameta

ČA JUDI DEJU, KAKO J’NASTALO IME ZAMET?

Nekadašnji ofičar, pokojni Sirina Vajenkin od Garića, povedal mi j’, da j’ ime Zamet nastalo od snežnega zmeta, ale zameta. Halubajskem ofčaru, ki j’ po snege k moru z ofcami šal, da su ofce zapadale mej stenami va zmet. kad se j’ uvečer doma vrnul, da su ga pitali: “Je bil dole velik zmet?” Tako su ta kraj po ten zamete od snega počeli zvat Zamet, a judi, ki tamo bivaju, Zamećani. (Ivo Jardas, Kastavština, Zagreb,1957, str.156)

Zamet

Zamet, ki j’ bil va staro vreme pustoš, danas je najlepči del Kastafšćini. Zamet se zove se ono, ča j’ pul cestu od konfina do Dražic. Ale pod županiju Zamet spadaju i još neka selca: Lenci, Tići, Pilepići, Selinari, Pužići, Mulci, Starci, Trampi i Marčejeva Draga. (Ivo Jardas, Kastavština, str. 156)

Zamet, pogled na crkvu

CRTICE IZ NOVIJE POVIJESTI ZAMETA

Po najstarijem službenom popisu stanovnika iz godine 1815, Zamet je imao 53 kuće i 311 stanovnika.

Prvi povjesni opis Zameta dao je Matko Laginja u knjizi “Kastav grad i općina”, godine 1889: “Zametska županija je na jugu Kastva, baš uz riječku među, zaprema 555 rali, ima 589 stanovnika i 116 kućanih brojeva. Raste naglo radi blizine Rijeke. Sela, ili više zaseoci te županije jesu: Trampi, Pužići, Mulci, Drnjevići, Mamići, Ćikovići, Selinari, Donji Blečići, Kantrida … U Zametu rodi plemenito vino, koje se prodaje za Reku, a i kod kuće iztoči.”

7. rujna 1891. započinje rad Pučke škole u Zametu. Fran Rubeša postavljen je za prvog učitelja.

23. rujna 1900. osnovano Pjevačko-tamburaško društvo “Sloga” Zamet.

Godine 1908 osnovan “Hrvatski sokol Kantrida-Zamet”.

Godine 1910 na području županije Zamet 60 ljudi govorilo talijanskim jezikom, a 25 njemačkim.

Kad se pred I. svjetski rat razmaho posao u brodogradilištu na Rijeci (“fundarija”) i u rafineriji nafte (“fabrika petrolja”) Zamet se počeo naglo razvijati. Od 1908-1912 oko “Kunfina”, tj. u Zametu i bližim naseljima, niklo je više od 200 kuća. Radnici su bili većinom domaći ljudi, a poslovođe (“capi”) i inžinjeri dolazili su iz čitave austrougarske monarhije, posebno iz Češke i Austrije.

Pred Prvi svjetski rat, općina Zamet ima oko 400 kuća i otprilike 2500 stanovnika.

Ozračje na Zametu početkom prošlog stoljeća, ocrtava činjenica da je 19. svibnja 1912. upravo na Zametu održana glavna godišnja skupština “Družbe sv. Ćirila i Metoda”, koja je imala važnu ulogu u borbi protiv mađarizacije, a poslije i germanizacije. Na skupšatini je bio nazočan i prof. Vjekoslav Spinčić. A tom zgodom je izdan i rodoljubni list “Branič”.

30. travnja 1913. svečano blagoslovljena crkva Srca Isusova na Zametu..

Blagoslov crkve

Godine 1914 osnovana “Hrvatska pučka čitaonica Zamet”.

Zamet s istoka

Pobunom “Jelačićevaca” u Rijeci 24. i 25. listopada 1918. pada austro-ugarska vlast. Području Kvarnera i Kastavštine ulazi u sastav nove države SHS, a Zamećani okitili kuće hrvatskim zastavama.

Sredinom studenog 1918, talijanske čete okupirale Rijeku i Kastavštinu. Zamet se našao u granicama Riječke države, a zatim pao pod aneksiju D’Annunzijevih legionara.

Pitanje razgraničenja s Italijom konačno je rješeno Rapalskim ugovorom 12. studenog 1920. Kastavština je razdijeljena između Italije, Jugoslavije i Riječke države. Granica Riječke države zahvaćala je selo Rubeše, cestu Rubeši-Zamet-Rijeka sa cijelim Zametom i Kantridom, te obalu sve do Preluka. Uskoro su u Italiju došli na vlast fašisti koji su zauzeli Riječku državu.

Godine 1921 u Gornjem Zametu osniva se pjevačko-tamburaško društvo “Zametski koren”.

Po sporazumu potpisanom u Rimu 27. siječnja 1924.između Italije i Jugoslavije Rijeka je pripala Italiji. A granična je linija prolazila lukom Bareš i Mrtvim kanalom. Tako je obala pripala Italiji, a Rubeši i Zamet Jugoslaviji.

No, Zamećanima nije bilo sve jedno kud će točno granica proći. Talijani su je htjeli povući poviše crkve, a Zamećani za to niti čuti. Prosvjedima i pobunom, uspjeli su je pomaći ispod crkve.

U spomen toga razgraničenja 1924. kad se Zamet odupro Italiji, pred crkvom je 1. ožujka 1925. otkriven spomenik (koji je tjekom drugog svjetskog rata srušen).

Sokolski spomenik 1924

Zamet je tako odvojen od Rijeke bodljikavom žicom. A talijanske vlasti u Rijeci zahtjevale su od zamećana koji su radili u Rijeci da prime talijansko državljanstvo i učlane se u faštističku vladajuću stranku, ili, u protivnom, moraju napustiti posao. Zamećani se nisu dali, pa je njih stotinu izgubilo posao.

11 ravnja 1941, Talijani zauzeli Zamet. Istovremeno jača komunistički pokret, upravo na Zametu najjači u Kastavštini.

Padom Italije, početkom listopada 1943 na Zamet dolazi njemačka vojska.

6. siječnja 1944. NDH otvara hrvatsku školu na Zametu, koja je zbog bombardiranja zatvara već u travnju. Narod se za bombardiranja sklanjao u zametsku špilju.

3. svibnja 1945. Zamet osvojila vojska Titove Jugoslavije, te je konačno sa Rijekom nerazdvojni dio Hrvatske.